Vrste reči
Sigurnetica :: Gramatika :: V razred
Strana 1 od 1
Vrste reči
VRSTE REČI
Reč je skup glasova ili samo jedan glas koji ima neko značenje. Rečima najčešće saopštavamo svoje misli, osećanja i obaveštenja.
Neke reči u našem jeziku se menjaju, a neke ne i otuda podela reči na promenljive i nepromenljive.
Reči koje menjaju svoj oblik nazivamo promenljive reči.
Reči koje uvek ostaju u istom obliku nazivamo nepromenljive reči.
U srpskom jeziku postoji deset vrsta reči, pet promenljivih i pet nepromenljivih.
Promenljive vrste reči su: imenice, zamenice, pridevi, glagoli i brojevi.
Nepromenljive vrste reči su: predlozi, prilozi, uzvici, veznici i rečce.
Promenljive reči
Imenice
Imenice su promenljive vrste reči kojima se imenuje neko biće, predmet ili pojava.
Zamenice
Zamenice su promenljive vrste reči kojima zamenjuju imena bića, predmeta i stvari, tj. zamenjuju se imenice, pridevi i brojevi.
Pridevi
Pridevi su promenljive vrste reči koje stoje uz imenicu i bliže je određuju, odnosno označavaju neku od osobina imenice uz koju stoje.
Glagoli
Glagoli su promenljive vrste reči koje označavaju radnju, stanje u kome se neko ili nešto nalazi ili neko zbivanje u prirodi.
Brojevi
Brojevi su promenljive vrste reči koje označavaju koliko ima nečega i koje je nešto po redu.
Nepromenljive reči
Predlozi
Predlozi su su nepromenljive vrste reči koje izražavaju odnos između bića, stvari i pojava i utiču na padež reči uz koju stoje. Stoje uz imenice i zamenice.
Prilozi
Prilozi su nepromenljive vrste reči koje označavaju mesto, vreme, način, uzrok ili količinu vršenja radnje. Stoje uz glagole.
Uzvici
Uzvici su pojedini glasovi ili skupovi glasova kojima se izražavaju lična osećanja ili raspoloženja.
Rečce
Rečce su reči koje izražavaju lični stav govornika prema onome što govori.
Veznici
Veznici su reči koje služe kao veze između pojedinih reči u rečenici, kao i veza između rečenica.
Reč je skup glasova ili samo jedan glas koji ima neko značenje. Rečima najčešće saopštavamo svoje misli, osećanja i obaveštenja.
Neke reči u našem jeziku se menjaju, a neke ne i otuda podela reči na promenljive i nepromenljive.
Reči koje menjaju svoj oblik nazivamo promenljive reči.
Reči koje uvek ostaju u istom obliku nazivamo nepromenljive reči.
U srpskom jeziku postoji deset vrsta reči, pet promenljivih i pet nepromenljivih.
Promenljive vrste reči su: imenice, zamenice, pridevi, glagoli i brojevi.
Nepromenljive vrste reči su: predlozi, prilozi, uzvici, veznici i rečce.
Promenljive reči
Imenice
Imenice su promenljive vrste reči kojima se imenuje neko biće, predmet ili pojava.
Zamenice
Zamenice su promenljive vrste reči kojima zamenjuju imena bića, predmeta i stvari, tj. zamenjuju se imenice, pridevi i brojevi.
Pridevi
Pridevi su promenljive vrste reči koje stoje uz imenicu i bliže je određuju, odnosno označavaju neku od osobina imenice uz koju stoje.
Glagoli
Glagoli su promenljive vrste reči koje označavaju radnju, stanje u kome se neko ili nešto nalazi ili neko zbivanje u prirodi.
Brojevi
Brojevi su promenljive vrste reči koje označavaju koliko ima nečega i koje je nešto po redu.
Nepromenljive reči
Predlozi
Predlozi su su nepromenljive vrste reči koje izražavaju odnos između bića, stvari i pojava i utiču na padež reči uz koju stoje. Stoje uz imenice i zamenice.
Prilozi
Prilozi su nepromenljive vrste reči koje označavaju mesto, vreme, način, uzrok ili količinu vršenja radnje. Stoje uz glagole.
Uzvici
Uzvici su pojedini glasovi ili skupovi glasova kojima se izražavaju lična osećanja ili raspoloženja.
Rečce
Rečce su reči koje izražavaju lični stav govornika prema onome što govori.
Veznici
Veznici su reči koje služe kao veze između pojedinih reči u rečenici, kao i veza između rečenica.
Re: Vrste reči
Primeri
Imenice
kuća, sestra, škola, učitelj, sreća, deca, slon, pevanje, ljubav, prvak, drveće, mleko, sir, šampion, škola, drugovi, lopta, utakmica, sreća...
Zamenice
ja, ti, on, mi, vi, oni, ko, niko, neko, nešto, svako, moj, ono, moje, tvoje, naše, nečije, koji, onoliko, onakav, takav, nikakav, čiji, ničiji...
Pridevi
plav, dobar, jak, mrzovoljan, drveno, kameno, školski, kućni, Mišin, bakin, školski, kragujevački, srpski, ruski...
Glagoli
pevati, crtati, slušati, sunčati se, preslišavati se, učiti, voleti, radovati se, spavati, naoblačiti se, fijukati, vejati, padati, čitati, maštati...
Brojevi
jedan, pet, deset, sto, hiljada, milion, prvi, deseti, pedeseti, stoti, hiljaditi...
Predlozi
od, do, iz, ispred, iza, iznad, ispod, između, pored, pre, posle, osim, uz, kroz, na, o, po, pri, u, s, za, radi, zbog, kod, na...
Prilozi
ovde, onde, negde, nigde, unutra, napolju, tamo, napred, svejedno, levo, desno, daleko, blizu, juče, tek, lako, brzo, malo, zato...
Uzvici
jao, joj, oj, uh, ah, oh, uf, ura, ua, vau, opa, op, ups, oho, mrš, kuš, iš, mac, ej, hej...
Veznici
i, pa, te, ni, niti, ili, samo, zato, tek, a, ali, nego, no, već, da, kad, iako...
Rečce
da, ne, valjda, dakle, međutim, samo, jedino, kao, eno, eto, gle, baš, još...
Izvor http://www.boske.rs/stranice/vrste_reci.html
Imenice
kuća, sestra, škola, učitelj, sreća, deca, slon, pevanje, ljubav, prvak, drveće, mleko, sir, šampion, škola, drugovi, lopta, utakmica, sreća...
Zamenice
ja, ti, on, mi, vi, oni, ko, niko, neko, nešto, svako, moj, ono, moje, tvoje, naše, nečije, koji, onoliko, onakav, takav, nikakav, čiji, ničiji...
Pridevi
plav, dobar, jak, mrzovoljan, drveno, kameno, školski, kućni, Mišin, bakin, školski, kragujevački, srpski, ruski...
Glagoli
pevati, crtati, slušati, sunčati se, preslišavati se, učiti, voleti, radovati se, spavati, naoblačiti se, fijukati, vejati, padati, čitati, maštati...
Brojevi
jedan, pet, deset, sto, hiljada, milion, prvi, deseti, pedeseti, stoti, hiljaditi...
Predlozi
od, do, iz, ispred, iza, iznad, ispod, između, pored, pre, posle, osim, uz, kroz, na, o, po, pri, u, s, za, radi, zbog, kod, na...
Prilozi
ovde, onde, negde, nigde, unutra, napolju, tamo, napred, svejedno, levo, desno, daleko, blizu, juče, tek, lako, brzo, malo, zato...
Uzvici
jao, joj, oj, uh, ah, oh, uf, ura, ua, vau, opa, op, ups, oho, mrš, kuš, iš, mac, ej, hej...
Veznici
i, pa, te, ni, niti, ili, samo, zato, tek, a, ali, nego, no, već, da, kad, iako...
Rečce
da, ne, valjda, dakle, međutim, samo, jedino, kao, eno, eto, gle, baš, još...
Izvor http://www.boske.rs/stranice/vrste_reci.html
Sigurnetica :: Gramatika :: V razred
Strana 1 od 1
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
|
|